U provedbi Programa poticanja razvoja posebnih oblika turizma na kontinentu “Zelena brazda” Ministarstvo turizma odobrilo je BK Barkan-Otočac sredstva državne potpore u iznosu od 30.000,00 kn. Sredstva su namijenjena uređenju i označavanju četvrte biciklističke staze Ursa Major i tisak biciklističke karte kojom će se nadopuniti postojeća mapa pod nazivom Put vode i krša.
Archive for the ‘BIKE STAZE’ Category
Kad krenete u još jednu biciklističku avanturu putem krša, stazom Dabarskog brevijara, pružit će vam se prilika da širom otvorite zagubljenu knjigu zadivljujućih prizora, ali i da svojim prolaskom postanete izravnim sudionikom revitalizacije toga zaboravljenog kraja.
Najmanje je to poznat cestovni pravac prema, gle čuda, Plitvičkim jezerima. Jedinstvenost i autohtonost prostora, baštine i identiteta obilježava cijelu rutu, što sugerira i sam naziv koji je staza dobila po srednjovjekovnom glagoljskom kodeksu, Dabarskom brevijaru, nastalom 1486. godine u mjestu Dabar nedaleko Otočca.
Na putu dinamične izmjene raznolikih pejsažnih vinjeta zadivit će vas bogatstvo flore i faune, raznježiti kolonije leptira, zapanjiti glasan zuj kukaca daleko od jeke civilizacije, a sigurno ćete zastati kako biste pomnije razgledali ljubičasto paperje u sjenovitoj šumi, raritetnu šumsku orhideju – grimizni kaćun.
Okrijepiti se možete djevičanski čistom vodom koja iz nekoliko vrela teče jarugom prema mlinici na ulazu u selo, a potom se postepeno gubi u krškim pukotinama dabarskog polja. Na neobičnom brežuljku dominira crkva sv. Mihovila, sagrađena 1730., a malobrojni stanovnici bave se poljoprivredom i seoskim turizmom. Lokalni jelovnik sadrži egzotične specijalitete kakve je nemoguće naći igdje drugdje, dabarsku urdu, dabarski popasak, dabarske štroklje s košćicama od tikve, med sa saćem šumskih pčela…
Područje obiluje i drugim zanimljivostima, kao što je legenda koja kaže da je nedaleko Osmanagino polje dobilo ime po teško ranjenom turskom vojskovođi Osman-agi, koji se sakrio u šuplje deblo na tome polju i umro, ili neistražena Antićeva pećina u kojoj, kažu mještani, prebiva čovječja ribica. Dabarski brevijar, čije ime staza nosi, spada među pet najpoznatijih hrvatskih brevijara iz 15. stoljeća, a čuva se u HAZU u Zagrebu. Sadrži 306 pergamentnih listova ispisanih glagoljskim pismom na hrvatskom jeziku, a među oslikanim inicijalima naročito se izdvaja stranica s glagoljskim ‘V’. Da je ta značajna knjiga glagoljaške hrvatske baštine pisana baš u Dabru, svjedoči naknadni zapis popa Stipana o dugovanjima mjesnoj dabarskoj crkvi u kojem navodi mnoga dabarska prezimena.
Tehnički opis:
|
Dužina staze: |
37,3 km |
|
Polazna točka: |
križanje Dabar-Škare-Podum (BARKAN rent-a-bike + 2,1 km) |
|
Krajnja točka: |
križanje Dabar-Škare-Podum (BARKAN rent-a-bike – 2,1 km) |
|
Težina staze: |
vrlo zahtjevna |
|
Najviša točka: |
795 m/nm |
|
Najniža točka: |
463 m/nm |
|
Tip staze: |
asfalt i makadam |
|
Asfalt: |
29,2 km (78 %) |
|
Makadam i poljski putovi: |
8,1 km (22 %) |
Opis staze:
Staza Dabarskog brevijara vrlo je zahtjevna staza, ukupne dužine 37,3 km s polaznom točkom udaljenom 2,1 km od BARKAN rent-a-bike točke.
Nakon što smo prethodno dobro provjerili svoju opremu i napunivši bidone vodom Gacke, polazimo od BARKAN rent-a-bike točke te vozimo ulicom Stjepana Radića 2,1 km u pravcu Dabra, gdje je polazna točka kružnog dijela staze Dabarskog brevijara (463 mnm). Na raskrižju za Dabar-Škare-Podum (kod Lozonje), krećemo lijevo stazom Dabarskog brevijara. Dolaskom na slijedeće raskrižje D.Klanac-Dabar-Glavace (3,8 km) produžavamo pravo u pravcu Dabra i tu počinje uspon.
Dolaskom na prijevoj ‘Vrbovica’ (10,6 km) koji se nalazi na 780 mnm počinje lagani spust prema Dabru. Kod spomenika palim braniteljima 119. brigade HV-a (11,6 km) nastavljamo asfaltom desno prema Dabru. Slijedi spust u Dabarsku dolinu. Dolazimo do Vrela potoka Jaruga u Dabru (16,6 km) i punimo bidone pitkom vodom te nastavljamo ravno preko starog kamenog mosta prema izlazu iz sela.
Na 20,1 km dolazimo na raskrižje od kojega jedan krak vodi u pravcu Ličke Jasenice i dalje prema NP Plitvička jezera, tu skrećemo desno prema Petrinić polju. Već nakon 30 m skrećemo lijevo na makadam odakle slijedi uspon u dužini cca 2 km, ispranim kamenim putom. Nakon uspona, dolaskom na 755 mnm slijedi spust poljskim putem u Petrinić polje. Na raskrižju poljskih putova (22,5 km) idemo desnim.
Dolaskom do starog bunara (23,4 km) skrećemo desno dalje u Petrinić polje. Kod zadnje kuće u Petrinić polju (naselje Galinka) skrećemo ponovo desno i imamo nagli uspon šumskim putom (vododerina) u dužini oko 2 km. Dolaskom na najvišu točku na stazi (795 mnm) – vidikovac Milankovac – slijedi strmi spust makadamom (vododerina) prema Doljanima.
Na raskrižju dva puta (28,0 km) skrećemo lijevo u pravcu naselja Narandžići. Prolaskom između kuća u naselju Narandžići, na 28,5 km dolazimo na asfalt i skrećemo desno.
Vozimo pravo do raskrižja Otočac – Škare (30,8 km), pratimo oznaku za Otočac i skrećemo desno. Lijevo je odvojak za Zalužnicu. Na slijedećem raskrižju (33,6 km) kod autobusnog stajališta vozimo lijevo prema Otočcu, a desno ostavljamo odvojak prema Doljanima. Dolaskom do pravoslavne crkve u Škarama (34,2 km) pratimo asfalt lijevo u pravcu Otočca. Nakon cca 2 km, kod skretanja za gradsko odlagalište otpada (36,5 km) nastavljamo voziti desno prema gradu. Na 37,3 km dolazimo na točku s koje smo krenuli u kružnu vožnju stazom Dabarskog brevijara, te nam preostaje još 2,1 km vožnje u povratku do BARKAN rent-a-bike točke u dvorištu iza caffe bara ‘Enigma’.
*objavljeno na portalu www.slobodnalika.com
http://slobodnalika.com/novosti/5814_stazom+dabarskog+brevijara+u+nov+biciklisticki+dozivljaj.html
*objavljeno na portalu Večernjeg lista:
http://www.vecernji.hr/regije/stazom-dabarskog-brevijara-nov-biciklisticki-dozivljaj-clanak-121703
*članak objavljen u Novom listu 09.04.2010.
* foto album: MISIJA DABARSKI BREVIJAR
http://cid-1d00a08ccd9d67a7.skydrive.live.com/browse.aspx/.res/1d00a08ccd9d67a7!12135?ct=photos
21.06.2010.
BICIKLISTIČKA STAZA TRI JEZERA @ PEDALA.HR
19.09.2009.
Postavljanjem oznaka/putokaza na novoj biciklističkoj stazi – TRI JEZERA, Barkanovci uspješno završili još jednu fazu suradnje s Turističkom zajednicom Grada Otočca, u okviru partnerskog projekta ‘Svaka kap je važna – rijeka Gacka’, kojeg financijski podupiru Program Ujedinjenih naroda za razvoj i Coca-Cola Hrvatska.
Akcija Barkanovaca, kao i uvijek, protekla je u veseloj radnoj atmosferi.
JEZERO – KAO SIMBOLIČNA POVEZNICA I PORUKA PROJEKTA ‘SVAKA KAP JE VAŽNA’
U krškome kraju, kakav je Gacka, jezera su čudo prirode, evo ih ondje gdje bi ih čovjek najmanje očekivao. Poneka skrivena, samo najveći poznavatelji nešto o njima znaju, poneka otvorena poput duše domaćega čovjeka. Biciklistička staza „Tri jezera“ je jedinstvena, povezuje Crno jezero, Gornje švičko i Donje švičko jezero.
Crno jezero je periodično, puni se vodom u kasnu jesen pa tako sve do kasna proljeća. Ime je dobilo po gustoj okolnoj šumi koja njegovo zrcalo čini nadasve tamnim – crnim. A ovo jezero omogućava rijetki, gotovo bizarni, prirodni fenomen, a to je rast hrasta lužnjaka, vrste koja treba obilje podzemne vode. Toj vrsti hrasta podneblje je ravnica s velikim rijekama, a ovdje – krš. Od Crnoga jezera se uređenom stazom lako stiže kroz idilične šumske pejzaže do drugoga jezera.
Gornje švičko jezero se nalazi na nekadašnjem lijevom rukavcu rijeke Gacke. Pitoreskno je to jezero koje vodu dobiva podzemljem i nikada ne presušuje. Ima ono svoj mali otok, s drvenom kućicom i jablanovima, samo rijetka jezera imaju svoj otok, u pitomu okružju Švice. Ribički je to raj na kapitalne primjerke štuke i šarana. Od Gornjega švičkoga jezera se lako stiže do najnižega trećega jezera.
Donje švičko jezero je, nažalost, platilo danak civilizaciji, ono je isušeno 60-tih godina prošloga stoljeća pošto su vode rijeke Gacke odvedene tunelima i kanalima do turbina HE Senj. Ali impresivno je još uvijek i dade naslutiti nekadašnju veličinu i ljepotu, kada je na velikome švičkome slapu bila s jedne i druge strane kaskadno poredana niska više od dvadesetak mlinica, pilana, stupa i koševa, o čemu svjedoče više ili manje očuvani ostatci tradicijske gradnje na vodi. Svoju pravu valorizaciju na okamenjenu slapu čekaju i ostatci prve malene hidrocentrale. Vožnja biciklom po dnu jezera otkriva najveći ponor Bezdanku ili Perinku, koji svoje drugo ime dobi po nesretnoj djevojci Peri, okonča ona svoj mladi život u tom ponoru. Još i danas iz dubine ponora šúme jecaji kletve zbog neuzvraćene ljubavi.
OPIS STAZE
|
Dužina staze: |
30,8 km |
|
Polazna točka: |
Vivoški most |
|
Krajnja točka: |
Vivoški most |
|
Težina staze: |
srednje zahtjevna |
|
Najviša točka: |
588 m/nm |
|
Najniža točka: |
404 m/nm |
|
Tip staze: |
asfalt i makadam |
|
Asfalt: |
19 km (62%) |
|
Makadam i poljski putovi: |
11,8 km (38%) |
Staza TRI JEZERA srednje je zahtjevna staza, s polaznom točkom na Vivoškom mostu, s lijeve strane je prekrasna poznata vizura vivoškog slapa. Krećemo s mosta lijevo te odmah prvim odvojkom desno. Nakon zadnjih kuća (kod Francetića) skrećemo lijevo i nakon 1,20 km slijedi uspon makadamom. Nakon uspona (1,60 km) skrećemo desno na nadvožnjak i prelazimo autoput. U Obilju smo, u blizini se nalazi malo uređeno izletište Hrvatskih šuma, s drvenom kućom i uređenim mjestom za odmor i roštilj.
Već 200 m dalje, nakon nadvožnjaka, slijedi lagano spuštanje i skretanje lijevo te nakon 700 m opet lijevo, zadnji put ispod nadvožnjaka, finim makadamom. 200 m dalje dolazimo do rampe, obilazimo ju i nastavljamo u istom pravcu. Na 3,6 km dolazimo ponovo na asfalt, skrećemo oštro desno. Dolaskom na Y križanje (4,00 km) nalazimo se na točci u kojoj se dodiruju Barkanova staza i staza Tri jezera. Lijevo je oštro skretanje prema Šatriću (na Barkanovu stazu), ali mi nastavljamo pravo kroz Obilje. Vozimo lagano uzbrdo, prije nadvožnjaka (4,70 km) skrećemo oštro lijevo i vozimo makadamom. Slijedi oštro skretanje desno, na 6,00 km te 200 m dalje s puta koji vodi prema apartmanima ‘Mistral’ opet desno. Vozimo se šumskim putem i dijelom starom vlakom. Skrećemo desno (6,50 km) na treći šumski put (sva tri vizualno vidljiva). Dolaskom na križanje šumskih putova (6,90 km) zadržavamo pravac ravno. Pratimo put vlake te 300 m dalje skrenemo lijevo.
Na 7,50 km izlazimo na proplanak s kojega puca pogled na Gacku i selo Prozor. Nastavljamo pravo poljskim putem 100 m, sve do Tončinog mosta u Čoviću. Dolaskom na asfalt (8,90 km) skrećemo desno i imamo uspon prema šumi. Na 10,50 km prolazimo ispod nadvožnjaka, lijevo nam je tunel Plasina. Na 10,60 km dolazimo na makadam i nakon 100 m prije rampe skrećemo desno. Dolaskom na raskršće šumskih putova (12,60 km) skrećemo lijevo, a na slijedećem (12,80 km) desno i vozimo u pravcu Crnog jezera.
Na 15,2 ponovo hvatamo asfalt i uz uspon nastavljamo pravo sve do Križa kad skrećemo lijevo. Dolaskom na 18,8 km nalazimo se na najvišem dijelu ove staze, na mjestu zvanom Buzdovan i skrećemo desno. Tu se nalazi trgovina. Od ove točke slijedi lagani spust i povratak u pravcu Otočca uz stalno skretanje desno na križanjima koja slijede. U Gorićima kod caffe bara „Soriso “ (22,50 km) nakon što skrenemo desno nalazimo se na županijskoj cesti i slijedi lagani spust u pravcu Švice. Prolazimo suho korito Donjeg švičkog jezera s lijeve strane, na čijem dnu se dobro razaznaje ponor Perinka.
Dolaskom do doma u Švici (25,00 km) na Y križanju, lijevi krak vodi u pravcu autoputa, a mi vozimo desno i vozimo kroz naselje. S desne strane imamo prekrasnu vizuru Gornjeg švičkog jezera s drvenom kućicom na malom poluotoku na jezeru. Dolaskom do kanala kojim se voda rijeke Gacke i Like odvodi u tunel, desno (27,60 km) malom serpentinom spuštamo se prema brani i vozimo uz kanal prema Šumećici. Prolazimo ispod mosta ‘Gacka’ na autoputu, zatim uz branu u Šumećici i vozimo pravo prema restoranu ‘Ribič’. Neposredno prije mosta (30,00 km) skrećemo desno i vozimo asfaltom uz Karlov kanal sve do bistroa ‘Bumerang’, gdje smo ponovo na polaznoj točci.
Izazov staze Tri jezera, već prvog dana privukao je i prve bicikliste/posjetitelje.
Predstavnica BK Bujština na stazi Tri jezera
Članak objavljen u Novom listu 23.09.2009.
Članak objavljen na www.slobodnlika.com
PUT VODE I KRŠA
Otkrijte biciklom Gacku i Velebit
NOVO!!!
Iz tiska izašla mapa s dvije biciklističke karte – redizajnirana karta Barkanove staze i karta nove staze Tri jezera.
Karte su tiskane kroz partnerstvo BK Barkan-Otočac i TZG Otočca, u okviru projekta ‘Svaka kap je važna – rijeka Gacke’ kojeg financijski podupiru Program Ujedinjenih naroda za razvoj i Coca-Cola Hrvatska.
Karte su tiskane u tri jezika HR – ENG – NJEM
tekst: Milan Kranjčević (Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke)
prijevod: ARANEA 2000 d.o.o.
fotografije: Goran Orešković, Tomislav Tonković, arhiva BK Barkan-Otočac
karta: isječak Turističke karte Gacke regije (UNDP-TCCC Projekt ‘Svaka kap je važna’)
priprema za tisak: Krešimir Kraljević
tisak: Tiskara Zelina d.d.
ČLANAK OBJAVLJEN NA POTRALU www.slobodnalika.com
IZ TISKA IZAŠLA BICIKLISTIČKA KARTA
Od danas Barkanovom stazom, pored malih smeđih oznaka s likom bicikliste, vodit će vas i naša tiskana karta. Kroz projekt osmišljavanja tematskog puta Barkanova staza postala je ishodište ‘puta krša – gačanskog puta’.
Projekt tematskog puta krša utemeljen je na turističkoj valorizaciji kulturne, povijesne i prirodne baštine prostora krša Gacke i Ličko-senjske županije. Kroz projekt se povezuju ponuđači proizvoda poljoprivrednih gospodarstava uz naglasak i promoviranje tradicionalne gastronomije ovog ruralnog prostora. Kroz aktivnosti koje preporučamo na ovom tematskom putu, a to su biciklizam i/ili pješačenje, vidljivo je da je projekt utemeljen i na sportsko-rekreativnoj ponudi. Gačanski put kao segment puta krša pilot je projekt koji povezuje ključne točke kulturne i prirodne baštine Gacke. Postoji niz atraktivnih lokacija koje su uključene u zamišljenu mrežu i koje će biti osmišljeno promovirane i interpretirane na odgovarajućem nivou. S obzirom na položaj Gacke i njezin fenomen – kršku ponornicu Gacku, smještenu u trokutu između 2 Nacionalna parka (Sjeverni Velebit i Plitvička jezera) i Parka prirode (Velebit), koji svoj status zaštićenih područja imaju upravo zbog različitih nedirnutih oblika krških formacija i fenomena, Gačanski put je središnja točka buduće mreže putova koji će se vezati na temeljnu rutu krša.
Tematski put krša – gačanski put, dovoljno je atraktivan da navede turiste/putnike na kraću stanku, kružno putovanje, kraći odmor ili kombinirani odmor u kontinentalnim i jadranskim destinacijama. Tome svakako u prilog ide blizina Jadranske obale, svega 40-ak km udaljenosti, a Velebit sa svim svojim krškim obilježjima definitivno je poveznica obale s doživljajima gačanskog puta. Ključne točke koje povezuje ovaj tematski put, uključuju kvalitetnu turističku ponudu, a između ostalog i više turistički dovoljno zanimljivih i razvijenih prirodnih i kulturnih znamenitosti:
fenomen krša – bioraznolikost krša s posebnim naglaskom na vodu u kršu – tj. kršku ljepoticu rijeku Gacku, koja je poveznica svih ključnih naglasaka tematskog puta;
život u kršu – krš je svojim posebnostima odredio način života ljudi i njihov odnos prema prirodi – ovaj tematski put povezao je neke pomalo zaboravljene, ali radi turizma oživljene tradicijske zanate – mlinarenje na Vrilima Gacke, gdje je smještena i gačanska tradicijska radionica za preradu vune i kao posebnu atrakciju vožnju u plavi;
krš i baština – na ovom su tematskom putu isprepleli mrežu arheoloških, povijesnih i sakralnih lokaliteta – život uz Gacku od razdoblja Japoda, Pećina u Ličkom Lešću, Arupium – Rimski kamenolom, 2 svetišta bogu Mitri (Kraljev stolac/Oltari i Rajanov grič), Muzej Gacke; granični kamen s Turskim carstvom; Prozorina; crkve: Presvetog Trojstva u Otočcu, Sv. Križa u Prozoru, Sv. Franje u Ličkom Lešću, Sv. Ilije u SIncu.
Zamišljena mreža tematskog puta povezuje više kvalitetnih ponuđača ugostiteljskih usluga i smještajnih objekata, turističko – informativni centar koji promovira i razvija turističku ponudu Gacke, te uređeni prostor za kratki odmor – Majerovo i Tonković vrilo.
Još je puno razloga za dolazak u Gacku, a ono što nikako ne smijete propustiti je doživljaj ‘gačanskog puta’ na Barkanovoj stazi.
*medji o nama:
članak objavljen u Novom listu, 16.12.2008.
članak objavljen u Večernjm listu, 25.01.2009.
* POMAKONLINE – Magazin za društveni razvitak
http://www.pomakonline.com/index.php?option=com_content&task=view&id=316&Itemid=29
Barkanovci označili ‘Barkanovu stazu’ – biciklističku rutu koja prati tok rijeke Gacke, vežući na sebe najzanimljivije lokalitete i atrakcije koje se nalaze u neposrednoj blizini rijeke.
Dvije uspješno organizirane memorijalne Barkanove biciklijade (2007. i 2008. g.), revijalne biciklističke utrke dolinom Gacke, bile su dodatni motiv da se Barkanovci upuste u nešto širi projekt. Barkanova staza postala je tako ishodište puta krša / gačanskog puta, a u partnerstvu s Turističkom zajednicom Grada Otočca realizirana je jedna od aktivnosti tog projekta, signalizacija Barkanove staze. ‘Triput mjeri jednom sijeci’ pravilo je koje smo poštivali, nekoliko puta GPSom snimili 42,6 km dugu stazu, napravili roadbook i visinski presjek, zajednički osmislili vizualni izgled oznake te iste dobro uskladili s pripremljenim podlogama. I konačno, zahvaljujući Turističkoj zajednici Grada Otočca koja je isfinancirala izradu ukupno 40 oznaka i Kamenu Sirač / Ličkoj tvornici vapna koja je donirala potreban građevinski materijal, Barkanovci su se u velikom broju uključili u akciju i vrlo uspješno odradili posao na terenu.
Oznake su smeđe boje (podloga) sa sadržajem u bijeloj boji, što je usklađeno s izgledom turističke smeđe signalizacije. Uz naziv – BARKANOVA STAZA naznačena je oznaka kilometra na kojemu se biciklist trenutno nalazi, strelica koja pokazuje smjer kretanja i naravno stilizirani lik bicikliste iz našeg loga.
I naravno … uspješno završenu misiju na Barkanovoj stazi završili smo druženjem uz fine gušte i mali turnir u odbojci po sistemu "tko izgubi plaća cugu". Domaćini su nam bili Dijana i Ivan Odorčić, vlasnici apartmana Mistral, odakle puca prekrasan pogled na Gacku i Barkanovu stazu.
Hvala svima koji su podržali ovu našu inicijativu i pomogli da konačno možemo pozvati sve koji uživaju u biciklizmu na vožnju Barkanovom stazom te na taj način doživjeti ovaj naš krški gačanski put.
Članak objavljen u Novom listu, 14.listopada 2008.
Tehnički opis:
|
Lokacija: |
Gacka dolina |
|
Dužina staze: |
42,6 km |
|
Polazna točka: |
HRO |
|
Krajnja točka: |
HRO |
|
Težina staze: |
lagana |
|
Najviša točka: |
496 m/nm |
|
Najniža točka: |
453 m/nm |
|
Ukupni uspon: |
237 m |
|
Tip staze: |
asfalt i makadam |
|
Vrijeme vožnje: |
1:10 – 2:00 h |
|
Asfalt: |
36,25 km (85%) |
|
Makadam i poljski putovi: |
6,35 km (15%) |
Krećemo od caffe bara ‘Enigma’ ili Hrvatskog radija Otočac (odakle smo mjerili km) uz gradski park, skrećemo lijevo te vozimo ulicom Bana J. Jelačića do Vojarne. Vozimo desno do mosta u Vivozama. Prelazimo Vivoški most i odmah skrećemo lijevo te nastavljamo ravno u pravcu Prozora. Nastavljamo u istom pravcu dok s lijeve strane ostavljamo odvojak prema Lučkom mostu (2,1 km) i odvojak koji vodi prema mostu i Domu Prozor (3,5 km). Na 4. km skrećemo lijevo pod oštrim kutom i lagano se spuštamo prema meandru Šatrić.
Vozimo lijevom obalom Gacke i zadržavamo smjer ravno iako prolazimo jedan odvojak s desne strane (Y). Dolaskom do ceste koja vodi prema Orišković mostu skrećemo lijevo (5,4 m). Nakon prelaska mosta i dalje zadržavamo smjer ravno, iako prolazimo jedan odvojak s lijeve i jedan s desne strane, te jednu malu pilanu s desne strane odmah iza mosta.
Na 6,5 km, kod trgovine na križanju, ispred nas je crkva Sv. Križa. Skretanjem lijevo vratit ćemo se kroz naselje Prozor u Otočac i završiti malu Barkanovu rutu. Ali skrećemo desno i dalje zadržavamo isti pravac do naselja Čovići iako s lijeve i desne strane prolazimo nekoliko odvojaka sporednih asfaltiranih putova.
Prolaskom table za naselje Čovići, skrećemo desno na prvi sporedni put (8,2 km), na Y idemo lijevo i vozimo prema mostu. Prelazimo Tončin most i skrećemo lijevo, te nastavljamo makadamom lijevom obalom Gacke. Prije Vrbanovog mosta kod dvije tradicijske kuće skrećemo desno i dalje nastavljamo makadamom i dijelom zemljanim putom. Držimo se lijeve obale Gacke vozeći i dalje putem ispod brda te s lijeve strane ostavljamo odvojak za Podgorski most (11,9 km). Izbijamo na asfaltiranu cestu na spoju Kostelke s Gackom te skrećemo lijevo i prelaskom preko malog mosta vozimo dalje do glavnog mosta na cesti D-50, potom skrećemo lijevo i vozimo do rotora.
Dolaskom na rotor skrećemo na prvom odvojku desno. Vozimo se makadamom, na 13,60 km ima jedan odvojak desno, ali mi zadržavamo pravac ravno. Na 14. km dolazimo na asfaltiranu cestu, skrećemo desno. Vozimo asfaltom do prvog lijevog odvojka te skrećemo na makadam. Dolazimo do bunara, na cestu kroz Sinac i skrećemo desno. Prolazimo crkvu sv. Ilije s desne strane, vozeći ravno prolazimo Majerovo vrilo i skretanje za ribogojilište, a dolaskom do smeđeg putokaza za crkvu sv. Franje (20,7 km) skrećemo desno na makadam.
Vozimo se prema Gacki, nailazimo na lijevi odvojak, idemo desno sve do kuće s lijeve strane. Dolaskom do kuće skrećemo na poljski putić. Pratimo putić (‘single-track’) te se spuštamo na pješački most preko Gacke. Prelazimo most i vozimo zemljanim putićem prema kapeli Sv. Franje. Dolaskom do kapele, vozimo dalje ravno po makadamu. Nailazimo na asfalt, vozimo ravno cestom, prolazimo nekoliko odvojaka s lijeve i desne strane, te se na 23,1 km spajamo sa cestom kroz Vrilo i skrećemo lijevo. Nastavljamo voziti ravno u pravcu Tonković vrila.
Dolaskom na najvišu točku s koje puca pogled na Tonković vrilo (24,3 km) nastavljamo putem koji vodi lagano u lijevo te se serpentinama spuštamo do samog izvora. Na kraju spusta nastavljamo desno kroz Sinac prema Majerovom vrilu, prolazeći pored dvije mlinice na Klanac vrilu (25,0 km) i odovjak za ribogojilište „Gacka-Sinac“ s lijeve strane. Vozimo oko drugog izvora rijeke Gacke, osvježivši se vodom iz izvora nastavljamo istim pravcem kroz naselje Sinac. Dolaskom na križanje Y (kod Križa, 28,6 km) skrećemo lijevo. Kod crkve Sv. Ilije prelazimo preko malog mosta i nastavljamo cestom pravo. S lijeve strane prolazimo groblje i prije spoja sporedne ceste i glavne ceste koja desno vodi u pravcu NP Plitvička jezera, na 31,9 km skrećemo lijevo poljskim putićem i prolazimo ispod mosta (D51). Prolaskom ispod mosta idemo lijevo (32,0 km) i vozimo do prvih kuća u Lugu, na 32,7 km dolazimo do odvojka koji lijevo vodi prema školi u naselju Čovići, ali mi i dalje vozimo pravo.
Na 34,6 km prelazimo D-50 te nastavljamo ravno putem kroz polje. S desne strane je dvojna gradina Veliki i Mali Vital (japodski i rimski Arupium) i Rimski kamenolom. Dolaskom do križanja (35,7 km) skrećemo desno i sada vozimo istim dijelom ceste kojim smo ranije vozili. Nakon prolaska bufeta „Krcija“ s lijeve strane, crkva Sv. Križa nam je sada s desne strane, na križanju (36,9 km) skrećemo lijevo te ponovo dolazimo do pilane koja nam je sad s lijeve strane, prije mosta kod stare tradicijske kuće na 37,8 km skrećemo desno i vozimo desnom obalom Gacke. Na križanju (39,3 km), od kojeg lijevi odvojak vodi prema mostu, mi skrećemo desno i vozimo prema Domu Prozor. Kod Doma Prozor (39,5 km) skrećemo lijevo i dalje vozimo ravno desnom obalom Gacke prema gradu. Iako prolazimo nekoliko odvojaka s lijeve i desne strane zadržavamo isti pravac sve do Konzumovog marketa u Otočcu. Kod Konzuma skrećemo desno i nakon 200 m nalazimo se na mjestu s kojega smo i krenuli (ispred HRO-a, uz gradski park). Odnosno produžimo do caffe bara „Enigma“, gdje se nalazi naš rent-a-bike, na najbolju kavu u gradu.
BICIKLISTIČKI KLUB BARKAN - OTOČAC 
